Schmidtova izjava o “tri federalne jedinice” izazvala reakcije: SDA traži pojašnjenje, a OHR i dalje bez odgovora
U Dnevniku 2 Federalne televizije, emitovanom 4. juna 2025. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt komentarisao je prijedlog HDZ-a o uspostavi tri federalne jedinice u Bosni i Hercegovini. Na pitanje novinarke o tom modelu, Schmidt je izjavio da je „to nešto na čemu treba raditi dalje“, dodajući kako „postoji dosta spremnosti unutar međunarodne zajednice i među drugima da učestvuju i da pomognu u tome“.
Dan kasnije reagirala je Stranka demokratske akcije (SDA), pozvavši Schmidta da precizira svoju izjavu. U saopćenju su naglasili da uloga visokog predstavnika, propisana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije pronalaženje rješenja za dodatnu etnoteritorijalnu podjelu države, već nadzor nad provođenjem samog sporazuma.
“Takva ideja je u direktnoj suprotnosti s temeljnim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnim principima BiH”, poručili su iz SDA.
Redakcija Slobodne Bosne uputila je upit Uredu visokog predstavnika (OHR) tražeći razjašnjenje Schmidtove izjave. Više od deset dana kasnije, odgovor još nije stigao.
Schmidt u Briselu, Berlinu, Pragu… ali ne i s odgovorom
U međuvremenu, Christian Schmidt je bio aktivan na međunarodnoj sceni. Posjetio je Brisel, gdje se sastao s novoimenovanom visokom predstavnicom EU za vanjske poslove Kajom Kallas. U kratkom izvještaju na mreži X navedeno je da je sastanak bio „izuzetno konstruktivan“, a Schmidt je poručio da je članstvo BiH u EU „važnije nego ikad“ i da EU pokazuje ozbiljnost kada je riječ o stabilnosti regiona.
U Berlinu se sastao s Johannom Wadephulom, njemačkim ministrom vanjskih poslova. Schmidt je istakao da Njemačka neće tolerisati pokušaje podrivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, poručivši da je to „dobra vijest za sve građane BiH, a loša za nekolicinu tvrdoglavih pojedinaca koji ugrožavaju miran suživot“.
Iako nije direktno imenovao nikoga, kontekst jasno ukazuje na Milorada Dodika, ali i Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, koji je u više navrata promovirao model tri federalne jedinice kao rješenje za unutrašnje uređenje BiH.
Čovićev koncept “stabilnosti” i optužbe na račun Bošnjaka
Dragan Čović je krajem aprila, u intervjuu za Hrvatski tjednik, ponovo iznio prijedlog o tri federalne jedinice – bošnjačkoj, hrvatskoj i srpskoj – kao, kako je rekao, garanciji funkcionalnosti i stabilnosti BiH. Prema njegovim riječima, taj model bi „zaustavio preglasavanja i omogućio svim narodima osjećaj sigurnosti unutar zajedničke države“.
Čović je tom prilikom optužio bošnjačke političare da „sistematski pokušavaju da razgrade BiH kao državu tri konstitutivna naroda“, a ponašanje Milorada Dodika opisao je kao „refleks straha od onoga što se dešava Hrvatima u BiH“.
Krug 99 traži odgovornost i jasnoću od međunarodne zajednice
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uputila je otvoreno pismo zemljama članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), postavljajući pitanje da li Schmidtova izjava odražava njegov lični stav, nespretnost u komunikaciji, ili predstavlja zvanični stav PIC-a.
U kontekstu osjetljivosti teme federalizacije BiH po etničkim linijama, iz Kruga 99 su upozorili na potencijalno opasne političke implikacije takvih izjava, posebno kada dolaze iz usta visokog predstavnika.
“Ne treba izmišljati toplu vodu”
U istom gostovanju na FTV-u, Schmidt je rekao da se o modelu tri federalne jedinice nije zvanično razgovaralo, ali da „postoji osnova za dalji rad“ na toj ideji. Naveo je da se „ne treba svaki dan izmišljati toplu vodu“, već pogledati šta je već predlagano i „možda napraviti neku adaptaciju postojećih rješenja“. Prema njegovim riječima, ta prilagodba mogla bi biti način za rješavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Na pitanje novinarke da li planira konkretno djelovati kako bi deblokirao procese u BiH i dao smisao svom mandatu, Schmidt je odgovorio da ima osjećaj da je „međunarodna zajednica odlučna i privržena tome da se nešto dogodi“.
I dalje bez odgovora
Iako su političke tenzije u vezi sa Schmidtovim izjavama u porastu, iz OHR-a još uvijek nema jasnog stava. Ni Schmidtov boravak na 20. godišnjem GLOBSEC forumu u Pragu, gdje je govorio o odgovornosti Evrope prema Zapadnom Balkanu, nije donio dodatna pojašnjenja.
Bez odgovora ostaje i pitanje koje su mu uputile brojne domaće političke stranke, javnost i analitičari: da li je visoki predstavnik samo nepažljivo formulirao svoj stav — ili je otvorio vrata potencijalnoj redefiniciji unutrašnjeg uređenja BiH?
Sve dok Schmidt ne odgovori jasno i nedvosmisleno, prostor za različita tumačenja – i političke zloupotrebe – ostaje široko otvoren.
