Da li je američka vojna intervencija u Iranu na pomolu? Analitičari upozoravaju: “Lakše je započeti rat nego ga završiti”
Dok sukob između Izraela i Irana ulazi u svoju najopasniju fazu, sve glasnije se postavlja pitanje – hoće li Sjedinjene Američke Države biti uvučene u novi rat na Bliskom istoku?
Nakon višednevne razmjene raketnih udara i dronova, američki predsjednik Donald Trump ostavio je otvorenom mogućnost direktne intervencije. Na pitanje novinara o narednim potezima, kratko je rekao: „Niko ne zna šta ću da uradim.“
Prema informacijama lista Politico, američka administracija razmatra scenarije koji uključuju bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja, poput Fordoa – podzemnog objekta za obogaćivanje uranijuma, za čije bi uništenje bile potrebne najmoćnije bombe u američkom arsenalu. Dok Izrael takve kapacitete ne posjeduje, SAD ih ima, što dodatno pojačava spekulacije o mogućoj vojnoj operaciji.
Analize eksperata: Od ograničenog udara do regionalne katastrofe
Analitičari i bivši američki ambasadori koje je Politico konsultovao, ukazuju na niz scenarija i posledica koje bi eventualna američka intervencija mogla izazvati.
Rajan Kroker, bivši ambasador SAD u šest zemalja, upozorava da bi direktni američki napad mogao izazvati iransku odmazdu kroz blokadu Ormuskog moreuza, napade na zalivske zemlje i ciljeve SAD u regionu. „Američka sila možda bi natjerala Teheran na sporazum, ali isto tako bi mogla učvrstiti njegovu odlučnost da dođe do nuklearnog oružja – po svaku cijenu“, ističe Kroker.
Denis Ros, bivši američki izaslanik za Bliski istok, smatra da sve zavisi od toga kako se intervencija predstavi javnosti: „Ako se ograniči na nuklearne kapacitete, postoji šansa da se izbjegne širi rat. Ali ako se napad protumači kao pokušaj promjene režima – onda sve opcije postaju moguće.“
Jan Bremer, predsjednik Eurasia Group, upozorava na nepredvidivost iranskog odgovora: „Do sada su bili suzdržani. Ali ako vojska preuzme inicijativu ili ako se izgubi kontrola iz Teherana, moguće je da sukob eskalira van kontrole.“
Od nuklearnih udara do kopnenih misija: Šta Pentagon planira?
Robert A. Pejp, profesor na Univerzitetu u Čikagu, ističe da bi prvi udar uključivao i Fordo i Natanz. „Napad bi vjerovatno bio širi – ciljali bi se i komandni centri, vojne baze, raketni kapaciteti, pa čak i komunikaciona infrastruktura. Moguća je i upotreba komandosa na terenu“, navodi on.
Diplomatija kao jedina održiva opcija?
Uprkos svim vojnim opcijama, mnogi eksperti naglašavaju da sukob između Irana i Izraela nema vojno rješenje. Robin Rajt, dugogodišnja analitičarka za Bliski istok, upozorava: „Iran je ogroman i kompleksan akter. SAD i Izrael moraju razjasniti šta zapravo žele. Bez jasnog cilja, svaka intervencija može imati nepredvidive posljedice.“
Araš Azizi, autor i saradnik The Atlantic-a, dodaje: „Na kraju, vjerujem da će se Teheran vratiti diplomatiji – ne iz slabosti, već iz realpolitike. Ali rizik eskalacije i dalje postoji, naročito ako Iran odluči napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja i krene ka testiranju bombe.“
Zaključak: Igra visokih uloga bez jasnog kraja
Dok rakete lete iznad Tel Aviva i vojni ciljevi u Iranu gore pod izraelskim udarima, svijet s napetošću čeka naredni potez Washingtona. Analitičari se slažu u jednom – svaka vojna odluka mora biti donijeta s punom sviješću o njenim posljedicama. U trenutku kada je granica između odvraćanja i rata tanja nego ikada, svijet ne može sebi priuštiti još jedan konflikt bez jasnog cilja i izlazne strategije.
