Zemljotres pogodio Bosnu i Hercegovinu: Osetio se u Zenici i Vitezu, građani uznemireni
Bosnu i Hercegovinu je danas pogodio zemljotres, a prema prvim informacijama Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), epicentar se nalazio u blizini Zenice. Iako još uvek nema zvaničnih podataka o tačnoj magnitudi i dubini potresa, brojni građani iz Zenice, Viteza i okolnih mesta izvestili su da su osetili snažno podrhtavanje tla.
Na EMSC-ovom sajtu u kratkom roku pojavili su se brojni komentari svedoka:
“Bio je kratak, ali je jako zatreslo.”
“Trajao je samo dve sekunde, ali je bio veoma intenzivan, skoro kao udar.”
“Dovoljno je zdrmalo da skočimo.”
“Kao da je udarilo u temelje zgrade na trenutak.”
Jedan od korisnika čak navodi da je slabiji potres osetio i u noćnim satima, nešto posle pola dva ujutru, ali za taj događaj još nema potvrđenih seizmoloških podataka.
Zvanične informacije uskoro
Očekuje se da će nadležni seizmološki zavodi u Bosni i Hercegovini uskoro objaviti precizne informacije o jačini i karakteristikama potresa. Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti, ali situacija se pažljivo prati.
Zašto dolazi do zemljotresa?
Zemljotresi su rezultat naglog oslobađanja energije u Zemljinoj kori, usled pomeranja tektonskih ploča. Ta energija se širi u vidu seizmičkih talasa, uzrokujući podrhtavanje tla koje može biti blago, ali i razorno.
Zemljina kora nije jedinstvena površina – sastavljena je od više pomičnih ploča koje se neprestano kreću. Sudari, razdvajanja ili trenja među njima uzrokuju napetosti, koje, kada dostignu kritičnu tačku, dovode do zemljotresa.
Vrste zemljotresa
Tektonski – najčešći oblik, izazvan pomeranjem ploča.
Vulkanski – povezani sa vulkanskom aktivnošću.
Inducirani – uzrokovani ljudskim delovanjem (rudarenje, bušenja, eksplozije).
Kako se meri jačina zemljotresa?
Magnituda označava količinu oslobođene energije (najčešće izražena Richterovom ili moment magnituda skalom).
Intenzitet označava stepen uticaja na površinu i ljude, meri se prema Mercallijevoj skali.
Moguće posledice i preporučene mere zaštite
Zemljotresi mogu izazvati ozbiljne posledice – od rušenja građevina do klizišta i sekundarnih nepogoda poput požara ili cunamija. Zbog toga je neophodno poznavati osnovne mere zaštite:
✔ Zaštitite se ispod čvrstog stola ili uz noseći zid.
✔ Ne koristite liftove tokom potresa.
✔ Nakon zemljotresa, izbegavajte oštećene objekte dok ne budu proglašeni bezbednim.
BONUS: Kako sprečiti požare u sezoni grejanja?
Pored prirodnih nepogoda poput zemljotresa, u zimskim mesecima povećava se rizik od požara u domaćinstvima – naročito zbog nepravilnog korišćenja grejalica i loših električnih instalacija.
Najčešće greške koje dovode do požara:
-
Ostavljenje grejalice bez nadzora.
-
Korišćenje neispravnih ili improvizovanih produžnih kablova.
-
Postavljanje grejalica preblizu nameštaju, zavesama i odeći.
Saveti za bezbedno grejanje:
Nikada ne ostavljajte grejalicu uključenu dok spavate.
Održavajte bezbednu udaljenost od zapaljivih materijala (minimum 1 metar).
Investirajte u dobru izolaciju – trake za prozore i vrata mogu značajno smanjiti potrebu za intenzivnim grejanjem.
Zaključak
Zemljotresi su nepredvidiv, ali prirodan deo seizmičke aktivnosti planete. Pravilna priprema i pravovremeno reagovanje mogu značajno smanjiti rizik po živote i imovinu. Slično tome, svakodnevne navike tokom grejne sezone mogu biti razlika između sigurnosti i opasnosti.
Bilo da je reč o potresima ili požarima – najvažnija je prevencija.