Bangladeš u krizi: Više od 100 poginulih u studentskim protestima, uveden policijski čas i blokiran internet
U Bangladešu je došlo do dramatičnog pogoršanja bezbednosne situacije usled masovnih studentskih protesta protiv novih kvota za zapošljavanje u javnim službama. U glavnom gradu Daki raspoređena je vojska, a na snazi je strogi policijski čas, uveden u pokušaju da se suzbije talas nasilja koji je, prema poslednjim podacima, odneo više od 100 života. Broj stradalih i povređenih i dalje raste.
Kontroverzne kvote pokrenule talas nezadovoljstva
Protesti su započeli kao reakcija na odluku vlade da uvede kvote koje predviđaju da 30% radnih mesta u javnom sektoru bude rezervisano za članove porodica boraca za nezavisnost iz 1971. godine. Ova mera, iako simbolično važna za vlast, izazvala je oštre kritike studenata i mladih ljudi koji je smatraju nepravednom i diskriminatornom.
Protivnici kvota ističu da takva politika ugrožava jednakost šansi, posebno u zemlji gde nezaposlenost među mladima premašuje 20%. Mnogi mladi vide ove kvote kao dodatnu prepreku ka zapošljavanju i socijalnoj mobilnosti.
Vanredno stanje: Policijski čas, vojska na ulicama, komunikacijska blokada
U pokušaju da suzbije proteste, vlada Bangladeša je uvela policijski čas – građanima je dozvoljeno kretanje samo dva sata dnevno, između 12 i 14 časova, isključivo radi nabavke osnovnih potrepština.
Zbog eskalacije nasilja, gde su demonstranti zapalili više vozila i napali policijske punktove, a bezbednosne snage odgovorile suzavcem i šok-granatama, vlasti su angažovale vojsku kako bi uspostavile kontrolu.
Istovremeno, vlast je od četvrtka potpuno obustavila pristup internetu i servisima za razmenu poruka, čime je dodatno pojačana izolacija zemlje i ograničena mogućnost izveštavanja iz pogođenih područja. Taj potez naišao je na osudu brojnih međunarodnih organizacija koje ga smatraju kršenjem osnovnih ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja i pristup informacijama.
Koreni nemira: Nezaposlenost i osećaj socijalne nepravde
Glavni uzrok sve veće mobilizacije mladih u Bangladešu jeste duboka frustracija zbog nedostatka perspektive. Sa stopom nezaposlenosti među mladima koja dostiže petinu populacije, nove kvote dodatno podstiču osećaj društvene nepravde i marginalizacije. Protesti su, prema rečima pojedinih analitičara, odraz dugotrajnog nezadovoljstva prema politici koja ne nudi rešenja za egzistencijalne probleme mladih generacija.
Reakcije međunarodne zajednice
Evropska unija i druge međunarodne institucije izrazile su duboku zabrinutost zbog brutalnosti bezbednosnih snaga, velikog broja žrtava i ograničenja osnovnih sloboda. Pozivi na hitnu deeskalaciju i politički dijalog stižu iz brojnih svetskih prestonica, dok nevladine organizacije zahtevaju hitno ukidanje zabrane interneta i poštovanje ljudskih prava.
Regionalna dimenzija krize
Pored unutrašnje nestabilnosti, situacija u Bangladešu dodatno komplikuje već napetu regionalnu bezbednosnu sliku. U susednom Pakistanu, koji se suočava sa sopstvenim izazovima – uključujući političke sukobe, ekonomske poteškoće i bezbednosne pretnje – postoji bojazan da bi kriza u Bangladešu mogla imati šire posledice po stabilnost Južne Azije.
Zaključak
Bangladeš se suočava sa najtežom društveno-političkom krizom u poslednjoj deceniji. Dok nasilje eskalira, a broj žrtava raste, međunarodna zajednica poziva na uzdržanost, dijalog i poštovanje osnovnih prava. Da li će vlasti uspeti da obuzdaju nemire i pronađu održivo rešenje za duboko ukorenjene probleme – ostaje da se vidi.